Stjenice

Naziv Heteroptera potječe od grčkih riječi hetero što znači različit i ptera što znači krila, a odnosi se na nejednaku strukturu prednjih krila. To su mali do srednje veliki kukci čije je tijelo dorzaventralno spljošteno. Glava je trokutastog oblika a usni ustroj je građen za bodenje i sisanje. Ticala su relativno dugačka te se sastoje od 3 do 5 članaka. Pronotum (nadvratni štit) je obično velik, trapezastog ili zaokruženog oblika. Iza njega se nalazi upadljiv štitić (scutelum). Prednja i stražnja krila se međusobno razlikuju. Prednja krila su pri osnovi kožasta i čvrsta a pri vrhu su tanka i savitljiva odnosno opnasta. Ovaj tip krila nazivamo polupokrilje ili hemielitre. Stražnja krila su u cijelosti opnasta. Krila su složena jedno preko drugog da pokriju prošireni zadak. Ličinke stjenice su slične imagu (odrasli oblik).

Stjenice ubrajamo u heterometabolne kukce tj. kukce s nepotpunim razvojem jer obuhvaća tri razvojna stadija: jaje, ličinka i imago. Holometabolni kukci imaju potpunu preobrazbu jer je u nju uključen i stadij kukuljice.

S obzirom na mjesto naseljavanja, stjenice možemo podijeliti na kopnene i vodene. Kod vrsta koje žive na površini vode, antene su većinom kratke a noge prilagođene za plivanje i hvatanje plijena. Kod kopnenih vrsta, antene su duže, noge prilagođene za hodanje a neke vrste imaju obrambene žlijezde čiji je sekret neugodnog mirisa. U daljnjem dijelu članka navest ćemo i ukratko opisati najčešće stjenice koje nalazimo na lijesci.

Štete od stjenica i njihovo suzbijanje

Stjenicama se pripisuje dvije vrste šteta. Prvu vrstu čine stjenice u svibnju i lipnju kada napadaju peteljku ploda u razvoju. Sisanjem sokova koji dolaze u plod, uzrokuje deformiranje sjemena i plodovi prijevremeno otpadaju.

Druga vrsta štete nastaje kada stjenica ubadaju već formirano sjeme u plodu. Na mjestu uboda vidi se bjeličasta pjega a lješnjak ima neugodan okus te nije upotrebljiv za jelo čak niti prerađen.

Osim štetnih vrsta, u prirodi nalazimo i korisne stjenice npr. vrste Gonocerus acuteangulatus i Phylus coryli koje se hrane drugim kukcima. Iako se hrane i nekim dijelovima biljke, poput lista, te štete nisu značajne.

Suzbijanje stjenica preporučuje se obaviti u svibnju i lipnju. istovremeno sa suzbijanjem ljeskotoča. Za kemijsko suzbijanje možemo koristiti insekticide iz skupine neonikotinoida. Djelotvorni su i ekološki pripravci na bazi koprive ili vratića koje možemo sami napraviti.

Autor članak: dipl. ing. agr. Mirjana Sokol